Danas se od umjetnika traži društvena analitičnost i angažiranost, a fotografija kao najrasprostranjenija dokumentaristička metoda, još se i sada prešutno smatra najmoćnijim sredstvom spoznaje stvarnosti. Jednom riječju, ono za što znanstvenicima trebaju desetine ispitanika i stotine intervjua umjetnik može sažeti u 7 slova!
Fotografija koja potencijalno obuhvaća široko područje znanja, iskustva, sjećanja i samim time i značenja, autorski je narativ Darka Bavoljaka kojim se od ranih 90-tih sustavno bavi. Već je njegova izložba "Budućnost", u kojoj se bavio logotipovima robne kuće razorene u ratu, pokazala smjer njegovih interesa. To je umjetnost kao dio antropološke spoznaje kroz etnologiju naše svakodnevice, a sve to u nastojanju da se, izmjenom očišta, anticipira stvarnost.
Moguća metoda pozicioniranja njegovog umjetničkog rada metoda je kontekstualizacije i očituje se kroz njegov odnos prema društvenom, prema kulturnom i u konačnici kroz odnos prema kontekstu vlastitog rada, djelovanja i mišljenja.
U izložbi "Dubrava" Bavoljak se bavi grafitima ispisanima po fasadama, ulicama, kantama za smeće, napuštenim dućanima, radionicama… Preciznim istraživanjem i upornim traganjem on pronalazi 7 slova u kojima pokušava sažeti identitet tog velikog zagrebačkog kvarta. Priča na taj način postaje dvoslojna; u prvom sloju je tekstualni zapis ispisan kao oblik komunikacije pojedinca ili marginalne grupe sa širom kulturom, provokacija u javnom prostoru ili naprosto samo obavijest, dok je u drugom sloju Bavoljakova poruka za čiju preglednost koristi fotografiju koja mu služi kao posrednički medij u tom sagledavanju. Naravno, on ne prati samo tragove koji ostavljaju ono što je vidljivo, nego ih pažljivo bira, kadrira, ulazi u dijalog s već postojećim, pronađenim i istraženim i predlaže nove načine njihovih čitanja.
Autor u svom diskursu izloženog djela pokazuje I priopćava svoje stajalište, ideologiju i kontekstualnu pripadnost te u svakom slučaju ne polazi iz pozicije neutralnog promatrača.
Svako slovo na fotografiji predstavlja za njega znak i on od znaka polazi i ulazi u "turbulentno područje događanja" koje je za njega "(događanje) turbulentno zbog toga što unutar fotografije ne struji samo vidljivost, nego i značenje i znanje." (Reinhard Braun, Camera Austria u Arhivi preraspodjele I premjeravanja, GKD, Zagreb, 2014.)
Tako je prvo slovo D, slovo ispisano na brojnim mjestima toga predgrađa, početno slovo nogometnog kluba Dinamo. Ono je još k tome inkorporirano u plavo-crvenu šahovnicu i ovijeno pleternim obrubom. Ljubav prema Dinamu zasigurno je jedan od najjačih elemenata hrvatskog nacionalnog identiteta žitelja Dubrave, a iz njega su proistekli i Bad Blue Boys, navijačka skupina koja se često povezuju i s radikalizmom o čemu svjedoči i svastika u trećem slovu B. Da fašistička obilježja nisu dobrodošla u Europi, navijačima Dinama neprestano poručuje međunarodna zajednica velikim kaznama nakon ispada na utakmicama. Ti simboli su, međutim u posljednje vrijeme učestali u Hrvatskoj , kao i drugo slovo U kojem je upisan i križ. Taj znak povezuje na neki način dva disparatna pojma; ustaše (hrvatski profašistički pokret) i križ (najrašireniji I najizrazitiji simbol kršćanstva), koji kao ikonografski element u sebi sadrži križ na koji je bio razapet Isus Krist te označava njegovu patnju i iskupljenje za čovječanstvo. Da li je, i kako moguće pomiriti te dvije ideologije, ljubav prema svim bližnjima I isključivost prema različitima (Srbima, Židovima, Romima, «obojanima», homoseksualcima…) ne znamo i pitamo se da li to znaju oni koji su poruku pisali.
Nakon političkih i nacionalnih parola Bavoljak kreće prema svakodnevnim porukama. Neriješena parkirna mjesta i zaustavljanje pred vratima ponukalo je nekoga da dizajnira vlastiti znak zabrane parkiranja. Prema kraju rada možemo primijetiti da se iz područja etike autor pomiče, na neki način u polje estetika.
U slovima A netko se poigravao sa suvremenom tipografijom, a u slovu V pojavljuju se naznake street arta u iscrtanim flašicamna pića na vratima propalog dućana. Mogli bismo zaključiti da Bavoljak, širenjem značenja izvan samog kadra fotografije i uvođenjem sekvence, aktivira način gledanja te fokus proširuje na misaone procese, pa njegov odnos između viđenog i spoznatog ulazi u polje performativnog djelovanja. Njegov se interes, a samim time i interes promatrača, usmjerava na neki način prema sadržaju koji se nalazi iza fotografiranog predmeta; na uzavreli grad, oronule fasade, bučne navijačke skupine, neriješene političke odnose, porast ekstremnog nacionalizma, konfuznu urbanističku, a samim time i saobraćajnu problematiku, napuštene lokale ali također i na živost i veselje novodolazećih mladih generacija majstora grafita i njihovu neopterećenu estetiku.
Sve je to Dubrava Darka Bavoljaka u nizu od 7 slova.
Jasmina Bavoljak
Tintni ispis na papirnoj podlozi dimenzije 1,3 x 13,65 metara
Fotoaparat Canon EOS 1 DS Mark III
Vlasništvo: Autor
